TEWEVUMA LWA BUSAJJA BUTAWEERA

Obuswandi bw’omukazi buli mu sentimita ttaano zokka
KU nsi tekuli kimalamu musajja maanyi nga mukazi kumupima busajja bwe! Era abasajja bangi bwe bazuula nti obusajja bwabwe butono abamu bwe bajerega nti tebuwera ng’eby’okukwana babinnyuka.
Bano b’owulira nga bakutte abaana abato oba okuteega abakazi ku makubo ne mu nnimiro ne beemalira eyo eggoga. Kituufu nti abasajja bonna tebenkanankana mpozzi nga bw’olaba engalo z’omuntu. Naye nga buli lugalo bw’oyinza okulukozesa n’omatiza mukazi wo ng’ate nazo tezenkanankana, naawe ow’obusajja obutono teweekomoma.
Osobola bulungi okumatiza munno n’agenda ng’akutenda obukugu. Omusajja atawera y’afaanana atya? Abakugu mu by’okwegatta n’enkula y’omuntu bagamba nti obusajja bw’omuntu obw’ekigero bwe buba bwereeze buweza yinsi 7 (ze sentimita nga 13). Kyokka waliwo abasajja nga bambi obuninkini bwabwe ne bwe buba bwereeze butya tebusussa yinsi bbiri (ze sentimita 5).
Ab’ekika kino be batera okwekomoma n’okwekubagiza ne batuuka n’okutya okwegatta nga balowooza nti bajja kuyisibwamu amaaso n’okubajerega.
Bassebo temusaanye kwekomoma n’omulundi ogumu bwe guti. Abakugu bagamba nti omusajja ow’obusajja obuweza sentimita ettaano zokka naye asobola okunywesa omukazi amazzi.
Embugo z’omukazi okuva ku mimwa okutuuka munda gye zikoma ziweza sentimita 15 (ze yinsi 7 oba ekitundu kya ffuuti). Kyokka obwagazi bw’abakyala businga kubeera awo ku ngulu mu sentimita ettaano ezisooka.
Kale ggwe alina obusajja obumpi abadde akiyita ekizibu, biveeko. Oweebwa amagezi g’okwesiba ku kakodyo ak’e Mbarara kuba kko tekeetaaga muntu kugenda munda nnyo. Okanya kukuuta ku mumwa n’olyoka osumulula Obuswandi, ppata ze zonna ne zita n’atajulirira n’oyo eyabaza embuukuuli.
Ekirala, ne bw’oba omuyingidde, tofa ku kumutuuka wala gy’otoosobole. Ggwe zannyira awo ku bisenge by’obukyala nga bw’oggyayo katono olabe bw’otoomunywese tampeko za mazzi. Akakodyo kano kakola nnyo kuba omukazi bw’otomutuuka wala abeera nga gw’otakulako obutakuzi n’omukuumira ku bunkenke era n’olutemya lw’eliiso teruwera ng’asunga mata.
Akakodyo akalala, ebirowoozo bisse ku ky’oliko eky’obusajja obutawera kyerabire. Abakazi kye baagala ye muntu alwa mu kisaawe n’oyo amanyi okucanga. Ggwe bateebi ba ggoolo bameka abenkana Ofono “mukama amuwummuze mirembe”?

4 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*